EU aktivnosti pedagog – 04.05.-08.05.2020.
Dragi roditelji,
za period od 04.05.2020. do 08.05.2020. godine pedagoginja angažirana na EU projektu naziva ‘Vrtić po mjeri suvremene obitelji 2’ (UP.02.2.2.08.0016) u sklopu organizacije produljenog/smjenskog programa u ustanovi Grad Split, DV Cvit Mediterana predlaže da s obzirom na trajanje izvanrednih mjera uzrokovanih virusom Covid-19, ovaj tjedan damo naglasak na temu ‘Djeca i kriza’, odnosno na koji način djeca reagiraju na stres i kriznu situaciju.
Informacije su preuzete iz knjige: Gordana Bujišić, Dijete i kriza: priručnik za odgajatelje, učitelje i roditelje. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb (2005.).
DJECA I KRIZA
Ovo razdoblje djeca doživljavaju na različite načine, kao i mi odrasli. Isto tako, na različite načine će iskazati potencijalne neugodne emocije (strah, zabrinutost, tuga…). Ponekad je teško prepoznati djetetove potrebe i povezati s njima djetetova ponašanja, posebno stoga što djeca nisu u stanju objektivno sagledati i verbalizirati vlastite emocije i potrebe poput odraslih.
Autorica priručnika ističe razliku između pojma krize i pojma stresa. Situacija može dakle biti krizna i/ili stresna. Stresnu situaciju izaziva promjena u okolini koja remeti ravnotežu pojedinaca koji su izloženi takvoj promjeni. Za ponovnu uspostavu ravnoteže pojedincima treba mnogo vremena. Kriznu situaciju izaziva promjena jednog, više ili svih aspekata stvarnosti ili – promjena samog pojedinca, koja njegovu psihosocijalnu ravnotežu može narušiti tako da je ne može uspostaviti za dugo vrijeme. Promjena koju uključuje krizna situacija znači gubitak – bilo materijalni, bilo gubitak na sociokulturnoj razini življenja.
Prema autorici, kriza je tematski događaj koji nastaje naglo, bez najave i pogođene osobe obično preplavljuje strahom te osjećajem ranjivosti i bespomoćnosti, a uvijek rezultira gubitkom.
Kriza se naravno može prevladati. Način na koji će osoba i dijete reagirati na kriznu situaciju ovisi o brojnim čimbenicima (osobine ličnosti, životno iskustvo, razina društvene potpore, itd.). Priručnik navodi dva najčešća pokazatelja traume i stresa djece, neovisno o dobi: promjena ponašanja i regresija.
Što su djeca u trenutnim okolnostima ‘izgubila’? Poznatu rutinu, poznate svakodnevne kontakte, svakodnevno kretanje i susrete s novim ljudima, mjestima… Želimo samo podsjetiti da je sada novo neugodno ponašanje djeteta ili naprosto promjena ponašanja uobičajena i očekivana, bez obzira
na sve one pozitivne strane druženja i učenja kod kuće. U priručniku se navode sljedeći konkretni simptomi dječjih kriza: ponašanje djece kao da su mlađe dobi, strahovi od odvajanja, oslabljena kontrola sfinktera, slabija koncentracija, pojačana agresivnost i otpor prema starijima, smanjena tolerancija na frustracije, povećana razdražljivost ili potištenost, nisko samopoštovanje, pa čak i simptomi tjelesne boli bez fizičkog uzroka.
Što činiti? Definirati promjenu kod djeteta – što primjećujemo, koliko često, u kojim situacijama. Razgovarajmo – sa stručnjacima, prijateljima i međusobno. Promatrajte dijete u raznim situacijama, ohrabrujte ga na iznošenje vlastitog mišljenja i iskazivanje emocija, pokažite empatiju – dajte do znanja da su djetetovi osjećaji prihvatljivi i normalni. Svakako, djeci je potrebno objasniti na njima primjeren način da se prilagođavamo posebnim okolnostima. Budite iskreni i po pitanju vlastitih emocija – povjerenje koje međusobno gradite osnažuje i vas i dijete. Dijete ohrabrujemo i kroz igru, njegujući opušteniji pristup obvezama, ulijevajući sigurnost redovitom verbalnom i fizičkom podrškom (dodir i nježnost, pohvala, riječi podrške).
Važno je njegovati podržavajući stav i toleranciju ne samo u odnosu na dijete, već i prema samome sebi – nastojati razumjeti i izraziti vlastite emocije i potrebe. Zadovoljan roditelj najbolje može usrećiti dijete. S optimizmom smo uplovili u ‘život na daljinu’, ali ne zaboravljamo da je u svemu ovome neophodno prihvatiti da nemamo nadljudske kapacitete svaki dan uspijevati u svim zacrtanim aktivnostima. Ponekad trebamo i pomoć, a ponekad samo razumijevanje – od samih sebe.
Aktivnost: U nastavku predlažemo da pogledate i poslušate ‘Dodir leptira’ – dječju meditaciju za opuštanje ili pred spavanje koja može poslužiti i kao umirujuća igra: https://www.youtube.com/watch?v=h3sivU6izNs
Aktivnost je preuzeta s YouTube kanala ‘Vježbaonica sreće’: https://www.youtube.com/channel/UCcFJ5YhMWPLzWzLJ7MnClLg/featured
Download
www.strukturnifondovi.hr | www.esf.hr